HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Više od 150 hiljada mladih napustilo je BiH u posljednjih 17 godina

Izuzetno visoke stope nezaposlenosti mladih uzrokuju njihov odlazak iz zemlje, jer većina ih vidi alternativu u odlasku u inozemstvo radi zaposlenja i općenito boljeg životnog standarda...

U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine iznosi 67,1 posto, od toga 66,7 posto za muškarce i 67 posto za žene.

Ovo je istaknuto u izvještaju "Analiza stanja i potreba mladih u FBiH 2013." Instituta za razvoj mladih "Kult".

Nemogućnost pronalaska zaposlenja mladi vide kao izvor svih drugih problema. Samo 17,8 posto nezaposlene populacije bez posla je manje od godinu, dok je 11,8 posto nezaposleno više od dvije godine, a svi ostali duže od pet godina.

Najveća stopa nezaposlenosti u ukupnoj populaciji evidentirana je kod osoba sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem (72,9 posto). Tako 18,7 posto nezaposlenih čine osobe s osnovnim obrazovanjem. Udio onih s višom školom ili visokom stručnom spremom je 8,3 posto. Nema novih radnih mjesta koja bi zaposlila radnu snagu, koja je u porastu. Velika državna preduzeća, koja su predstavljala glavni izvor zapošljavanja, ili su prestala raditi ili rade s drastično umanjenim kapacitetima, navodi se u ovom izvještaju.

Mladi odlaze zauvjek

Frapantan je podatak da je u periodu od 1995. do 2012. godine čak 150.000 mladih napustilo BiH, a s obzirom na to da se stanje ne mijenja, ta brojka raste. Istraživanja koja kažu da bi 77 posto njih napustilo FBiH, od toga 37 posto zauvijek, a 40 posto na duže vrijeme, potvrđuju nezadovoljstvo mladih.

Ekonomski razvoj nije prioritet donosiocima odluka, jer svakako nemaju obavezu prema nezaposlenim građanima.

Ne postoje budžetska izdvajanja za nezaposlene po uzoru na razvijene evropske zemlje. Radno iskustvo do minimalno godinu, a najčešće i duže, uvjet je u većini oglasa za zapošljavanje, što mladima uveliko otežava pronalaženje "prvog zaposlenja", jer traženo iskustvo nemaju priliku steći, pojasnili su iz "Kulta".

Problem više je i to što se ne prikupljaju pouzdani podaci o mladima u obrazovnom sistemu i mladima na tržištu rada niti se prate indikatori i trendovi na tržištu rada.

Tvrde kako je sistem obrazovanja neusklađen sa zahtjevima tržišta rada. Također, kako se ne poštuju nikakvi zakoni u odnosu obrazovanja i zapošljavanja.

Generalno, tržište rada smatraju haotičnim i da je zbog prevelikog broja nezaposlenih većina zanimanja svedena na nizak nivo.

Ne rade posao za koji su se obrazovali

Broj mladih koji rade posao za koji se nisu školovali raste. Više od polovine zaposlenih mladih ne radi posao za koji se obrazovala. Procent ovih osoba veći je u vangradskim sredinama.

U BiH prisutne su i predrasude o mladima kao osobama koje "neće da rade i žele da žive na račun roditelja".

Sve dok vlasti zakonski i finansijski ne postanu odgovorne za svoje nezaposlene građane, ekonomski razvoj neće postati prioritet, a politike u sektoru zapošljavanja ostat će na nerazvijenom nivou, poručili su iz ovog instituta.
Prosječna dob studenata u FBiH je 20,6 godina, što ne odstupa značajno od prosjeka zemalja članica EU.

Prema kriterijima Europske unije, mladi u dobi između 15 i 24 godine koji su najviše završili srednju trogodišnju školu i nisu nastavili dalje obrazovanje posmatraju se kao grupa mladih koja prerano napušta obrazovni sistem, navodi se u analizi.

Razlika između gradskih i vangradskih sredina je 2%, odnosno, za 2% veći je procent mladih iz vangradskih sredina koji prerano napuštaju obrazovanje.

Nedostatak praktične nastave

Mladi ne vjeruju da će im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu pomoći da se zaposle u struci. Ovakvo negativno mišljenje prisutno je već najmanje pet godina.

Nedostatak praktične nastave mladi vide kao najveći problem u polju formalnog obrazovanja te smatraju kako je to najneophodnije izmijeniti.

Manjak praktične nastave, preopširni nastavni planovi i programi, odnos i nestručnost nastavnika i profesora te nedostatak stipendijaili kreditiranja, naročito u visokom obrazovanju, mladi smatraju najvećim problemima formalnog obrazovanja, navodi se u analizi.

Prilikom razgovora na fokusnim grupama tema zapošljavanja mladih izazvala je najviše diskusija i konstantno se provlačila kroz sve druge teme. Problem velike nezaposlenosti mladi vide kao izvor svih drugih problema, naglašavaju iz „Kulta“.

Nezaposleni mladi ekonomski su ovisni, izloženi visokoj stopi rizika od siromaštva, ne mogu se stambeno osamostaliti, ne usuđuju se stupiti u brak niti imati djecu, što sve zajedno dovodi do mnogih poremećaja u kretanju društva u cjelini.

Prepušteni sami sebi

Mladi generalno osjećaju da su prepušteni sami sebi u procesu zapošljavanja i izražavaju veliku zabrinutost o pitanju zapošljavanja. U roditeljima često ne pronalaze adekvatnu podršku što zbog teških ekonomskih uvjeta u kojima većina živi, ali i zbog toga što roditelji nisu dovoljno „savremeni’’ pa često osjećaju kako oni ustvari trebaju pomoći roditeljima.

Dobrim poslom mladi smatraju onaj koji je dobro plaćen, a ne onaj koji bi voljeli raditi. Kako je već i spomenuto, smatraju da ih obrazovni sistem ne pripremi za tržište rada ni vrstom ni nivoom znanja, a dodatno ih ne nauči ni tehnikama aktivnog traženja posla (u školi ne uče kako se piše CV, motivacijsko pismo, kako se učestvuje u intervjuu za posao i slične vještine potrebne za traženje posla).

Poznaju vrlo malo osoba koje su nakon formalnog obrazovanja pronašle posao u struci, zaposlili su se rijetki slučajevi deficitarnih zanimanja. Korupciju smatraju najvećim problemom prilikom zapošljavanja.